Sama rec zito u praslovenskog je porekla, pa je njegova uloga u obicajima i praksi ima veliku starinu.

Medju biljkama u obrednoj praksi Srba u Vojvodini moze se reci da je najznacajnije mesto zauzimalo zito.

U narodnim obredima ona je glavni zrtveni artikal u kultu predaka. Prinosi se na zrtvu kako bi se umilostivile duse predaka i podarile rodnu godinu, srecu i zdravlje i to u vreme velikih praznika kao sto je Bozic ili za slavu. Veruje se, da se psenica dotura precima i tako sto se daje zivotinjama i ljudima za koje se veruje da u njima zive duse predaka, a to su ptice, vuk, kokos ili polazenik, covek koji na prvi dan Bozica dolazi u kucu. Tako se pred pocetak sejanja psenica baca zivini i stoci, a prilikom zetve klasje se ostavlja nasred njive za "ptice bozje".

Psenica je i glavni sastojak obrednih hlebova,

upotrebljava se u narodu i za vracanje i gatanje , a takodje i u narodnoj medicini.

Copyright © 2003 "Kolo" - Baden. - All Rights Reserved -